Vulkan Erebus na Antarktiku jedini je poznati vulkan na svijetu koji iz svoje unutrašnjosti izbacuje čisto zlato, koje vjetrovi raznose i do 1.000 kilometara od mjesta erupcije.
Zlatna misterija vulkana Erebus
- Izbacuje kristale čistog zlata svakodnevno.
- Vjetrovi ih nose hiljadu kilometara.
- Erebus je najjužniji aktivni vulkan svijeta.
- Naučnici još nemaju objašnjenje fenomena.
- Misterija zbunjuje istraživače više od 30 godina.
Na Rosovom ostrvu u Rosovom moru, dubokom zalivu na Antarktiku, oko 1.350 kilometara od geografskog Južnog pola, uzdiže se planina Erebus visoka 3.792 metra.
Riječ je o najjužnijem aktivnom vulkanu na svijetu, a u njegovom krateru već decenijama neprekidno postoji jezero lave.
Ako se izuzme činjenica da je veći dio godine gotovo do samog vrha prekriven snijegom i ledom, ovaj vulkan na prvi pogled ne razlikuje se mnogo od drugih. Povremeno izbacuje lavu, vulkanski pepeo i oblake vrelih gasova.
Međutim, istraživači su otkrili da se u toj mješavini nalaze i sitne čestice čistog zlata.
Video OVDJE
Erebus svakog dana izbaci oko 80 grama zlatne prašine u obliku mikroskopskih kristala, koje vjetrovi mogu da odnesu i do 1.000 kilometara daleko, a moguće i više, navodi portal Science Alert.
Jedini izbacuje “čisto zlato”
Prisustvo zlata u vulkanskim gasovima nije neuobičajena pojava. Erebus čak nije ni rekorder po količini zlata koju izbacuje. Na primjer, italijanska Etna dnevno može da izbaci i do 2,5 kilograma zlata. Međutim, postoji jedna ključna razlika.
Kod drugih vulkana zlato je vezano u hemijskim jedinjenjima ili se oslobađa u gasovitom obliku, dok Erebus u atmosferu izbacuje kristale elementarnog, odnosno čistog zlata.
Za sada je upravo Erebus jedini vulkan kod kojeg su naučnici neposredno dokazali da zlato iz njegove unutrašnjosti kondenzuje u samostalne kristale elementarnog zlata, koje vulkan zatim izbacuje u atmosferu.
Misterija koja zbunjuje naučnike
Pitanje koje već decenijama zbunjuje naučnike jeste kako zlato uspijeva da se izdvoji iz magme i zašto napušta hemijska jedinjenja kako bi formiralo kristale veličine između 20 i 60 mikrometara.
Jedan od modela koji su predložili istraživači pretpostavlja da zlato u magmi stvara isparljiva jedinjenja sa hlorom.
Ta jedinjenja zajedno sa vulkanskim gasovima dospijevaju u atmosferu, gdje se hlade.
Tokom hlađenja iz njih se izdvaja zlato koje kristališe i potom se taloži na antarktičkom ledu.
Problem sa ovom teorijom jeste to što vulkanski gasovi sadrže veoma male količine zlata, prenosi Nova. U takvim uslovima spontano formiranje pravilnih kristala u vazduhu smatra se vrlo malo vjerovatnim. Drugo objašnjenje sugeriše da kristali zlata nastaju postepeno već u kori koja se formira na površini jezera lave.
Nakon toga ih uzlazni tokovi vulkanskih gasova podižu visoko u atmosferu.
Iako je od otkrića da ovaj vulkan zarobljen u vječnom ledu izbacuje kristale zlata prošlo više od 30 godina, naučnici i dalje ne mogu da objasne kako Erebus stvara i izbacuje ove sićušne kristale čistog zlata.
