SAD su uvele nove carine za više od 60 zemalja u svijetu, u visini od 10 do 12,5 odsto na svu robu, što uključuje gotovo stoodstotni uvoz u tu zemlju.
Među pogođenima su Evropska unija, Velika Britanija i Kina, a kao povod za nove carine su navodne zloupotrebe korištenja prisilnog rada u proizvodnji robe koja se izvozi na američko tržište. Međutim, i sami predstavnici administracije američkog predsjednika Donalda Trampa priznaju da su navodi o korištenju prisilnog rada samo formalni razlog da nove mjere mogu proći sudsku provjeru u Americi.
Prve carine uvedene prošlog aprila
Podsjećanja radi, SAD su u aprilu prošle godine uvele čitav niz carina, ali je Vrhovni sud SAD te mjere proglasio neustavnim, pa je administracija praktično te mjere zamijenila ovim najnovijim. Eksperti koji su za BBC analizirali ove mjere ističu da će pogođenim zemljama praktično biti nemoguće dokazati da nisu koristili prisilni rad, čime se omogućuje da ove najnovije mjere ostanu na snazi.
Zapadni Balkan izuzet s liste
Prema dokumentu koji je objavila Kancelarija trgovinskog predstavnika SAD, među pogođenim zemljama nema zemalja zapadnog Balkana. To znači da, za razliku od prethodnih mjera, ovog puta nisu ciljane zemlje regiona.
Jedan od razloga bi mogla biti činjenica da je ovo tržište suviše malo da bi bilo značajno za ostvarivanje spoljnopolitičkih prioriteta Trampove administracije, dok bi drugi razlog mogla biti činjenica da SAD žele da pokrenu veliki ciklus investicija u regionu, pa im nove carinske mjere ne bi bile od koristi.
Bilo kako bilo, Igor Gavran, ekonomski analitičar, smatra da će se mjere svakako odraziti i na BiH zbog povezanosti s drugim ekonomijama.
Gavran, međutim, ističe da je najveća potencijalna šteta ovih mjera u tome što su često nepredvidive, odnosno ne zna se do kada će važiti, šta će biti ukinuto ili naknadno uključeno.
– U svakom slučaju je ovakva američka administracija jako štetna i za Evropu i za BiH i za cijeli svijet, osim Izraela, mada i za njih dugoročno, ali to će tek naknadno shvatiti. Mislim da je u pitanju potpuno iracionalna politika u svim oblastima – ističe Gavran za “Nezavisne”.
Kao primjer navodi rat u Iranu, čije ekonomske posljedice će osjetiti cijeli svijet, a najviše zbog rasta cijena energenata.
Trampova administracija je pokrenula strateški dijalog sa Srbijom o ekonomskom partnerstvu, a slični razgovori vode se i s drugim zemljama regiona. U BiH administracija želi u oba entiteta pokrenuti brojne projekte, a Južna interkonekcija je samo jedan od njih.
U kojoj mjeri su najnovije mjere Trampove administracije ciljano usmjerene na druga područja, a ne na zapadni Balkan, ostaje da se vidi. Prema onome što je za sada objavljeno, naše zemlje nisu među pogođenima.
EU i američke investicije
EU, koja je najvažniji bh. trgovinski partner, ističe da nema ništa protiv američkih investicija u bilo koju zemlju koja ima ugovorni i pravno obavezujući odnos s EU, poput Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pod uslovom da ne krše obaveze koje su zemlje potpisale s EU. Konkretno, kad je riječ o BiH, zemlja je u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju definisala da će inkorporirati evropske ekonomske strukture i pravnu stečevinu.
Kada je Južna interkonekcija u pitanju, to konkretno znači da taj projekt mora biti usklađen sa Trećim energetskim paketom. Na primjer, američki investitor ne bi mogao istovremeno biti vlasnik i transportne infrastrukture i imati monopol na gas koji će se dobavljati. Prema podacima koje smo dobili od američkih zvaničnika u nezvaničnim razgovorima, američki investitori će u potpunosti poštovati evropske propise kad je u pitanju ovaj projekt jer je cilj da se gasni konektor poveže sa širom evropskom gasnom mrežom.
Soreka: EU ima svoja očekivanja
Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, u intervjuu “Nezavisnim” objavljenim u petak pojasnio je šta EU očekuje kada su u pitanju američke investicije u BiH.
– Što se tiče Južne gasne interkonekcije, o tome sam već javno govorio. EU nije protiv tog projekta. Naprotiv, on može pomoći BiH da smanji zavisnost od ruskog prirodnog gasa. Jedino što tražimo jeste da se taj projekat realizuje u skladu sa obavezama koje BiH ima kao zemlja kandidat za članstvo u EU – pojasnio je Soreka.
Kada je riječ o energetici, naglasio je da je fokus EU ka obnovljivim izvorima i da u tom smislu priprema nekoliko projekata.
