Rusija za zatvaranje OHR-a, SAD za ograničenja narednom visokom prestavniku

0 3 minuta čitanja

SAD smatraju da naredni izabrani visoki predstavnik treba da radi na prebacivanju nadležnosti upravljanja institucijama domaće izabrane političare i mora da ima i unutrašnji i međunarodni konsenzus, izjavila je zamjenik američkog ambasadora u UN Tami Brus.

Ona je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o BiH naglasila da OHR nikada nije trebao da bude trajna misija, te da će naredni izabrani visoki predstavnik imati ograničena ovlaštenja.

Brusova je podsjetila da se predsjednik Milorad Dodik povukao sa funkcije, te da su u Republici Srpskoj povučeni zakoni koje su SAD smatrale “spornim”, uz napomenu da će u oktobru biti održani izbori.

Ona je ocijenila da se međunarodna misija u BiH kreće ka novoj fazi, te da uskoro neće biti potrebna funkcija visokog predstavnika.

Prema njenim riječima, poenta je da se pragmatična rješenja traže kroz dogovor, a ne kroz diktat.

Ona je naglasila da će SAD procjenjivati kandidate u smislu povjerenja i nepristrasnosti, te da Amerika ima i svoje kandidate “ukoliko to bude potrebno”.

Brusova je navela da je poruka liderima u BiH da se usredsrede na pragmatično upravljanje, a ne na dramatične promjene.

OHR je glavni faktor nestabilnosti u BiH, a Kristijan Šmit je pokušao da za sva svoja negativna djela optuži Srbe i vlasti Republike Srpske, izjavio je ambasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja.

– OHR se transformisao u oruđe Zapada i srovodi pravno nasilje nad BiH. Ilegalno imenovanje penzionisanog njemačkog političara nije bilo u skladu sa međunarodnom praksom. Bilo je u suprotnosti sa rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN, što je delegitimisalo OHR – rekao je Nebenzja na sjednici Savjeta bezbjednosti o BiH.

Nebenzja je naglasio da je Zapad pokazao da je želio da privatizuje proces rješavanja situacije u BiH, protjerivanjem onih koji nisu saglasni sa pristupom OHR-a.

– Šmit je pokušao da licemjerno prebaci odgovornost za svoje destibilizirajuće postupke na Republiku Srpsku, da za sve smrtne grijehove okrivi Srbe i njihove lidere, a to su, zapravo, ljudi koji samo žele da budu nezavisni od bilo kakvog diktata – istakao je Nebenzja.

On je naglasio da je zatvaranje OHR-a prvi korak ka stabilnosti BiH i da je vrijeme da narodi u BiH dobiju stvarni suverenitet i nezavisnost, te da sami odlučuju o svojoj budućnosti.

– Rješenja treba pronalaziti kroz dijalog strana unutar BiH, na osnovu Dejtona – naveo je Nebenzja.

Prema njegovim riječima, Šmitova odluka o odlasku je pravi korak u tom smjeru.

– Međutim, problemi koje je on napravio i dalje treba srediti – naglasio je Nebenzja.

On je podsjetio da je Republika Srpska predlagala razne razumne inicijative za uspostavljanje unutrašnjeg dijaloga.

Nebenzja je spomenuo i uplitanje Berlina, Londona i Pariza u unutrašnja pitanja BiH koja su donijela nestabilnosti.

– Zapad žrtvuje napore za stabilizacijom. Implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma je predmet manipulacije da bi se narušio mir građanima – naveo je on.

Nebenzja je napomenuo da su devedestih godina bili aktivni zapadni akteri koji su podsticali sukob u BiH, a koji su bili u suprotnosti sa očuvanjem teritorijalnog integriteta Jugoslavije.

On je ocijenio da se u BiH “pogoršavaju ozbiljne međuetničke tenzije”.

– U srcu ove krize je bezobzirna i rizična politika zapadnih zemalja da bi potkopale Dejtonski sporazum u koji je ugrađena arhitektura zemlje, koja predviđa jednakost tri konstitutivna naroda i dva entiteta sa širokim ustavnim ovlaštenjima – naglasio je ruski ambasador.

Nebenzja je dodao da je “naročito upadljivo destruktivno miješanje u unutrašnje stvari BiH birokrata iz Berlina, Londona i Brisela”, te da oni “primjenjuju ucjene i prijetnje da bi nametnuli agendu protivnu interesima BiH”.

U Njujorku je u toku polugodišnja debata Savjeta bezbjednosti UN o BiH.

Vlada Republike Srpske usvojila je 35. izvještaj Savjetu bezbjednosti UN u kojem je istaknuta dosljedna podrška Republike Srpske Dejtonskom sporazumu i ustavnom poretku BiH koji je tim dokumentom uspostavljen, a ukazano je na problem da pojedinci u BiH i van nje ne prihvataju dejtonski kompromis.

Republika Srpska je pozvala Savjet bezbjednosti UN i njegove članice da se založe za dosljednu primjenu Dejtonskog sporazuma, uključujući i poštovanje prava na samostalno upravljanje, u skladu sa Ustavom BiH.