
BANJALUKA – Javna preduzeća, institucije i ustanove u Republici Srpskoj i BiH u posljednjih pola godine dale su ili rezervisale gotovo 110 miliona maraka za nabavku i održavanje softvera i informacionih sistema.
Ako efikasnost ovih sistema bude bar u pola srazmjerna potrošenom javnom novcu čini se da će ovo biti godina digitalizacije, te da nam više ni za šta neće biti potrebni papiri i konzervativni načini evidentiranja i rada.
Posljednja u nizu takvih nabavki vrijedna gotovo 820.000 KM sa PDV-om je ona „Puteva Republike Srpske“ koju su raspisali tender za izradu softvera sa metodologijom i implementaciju sistema za evidentiranje korisnika, naplatu korištenja putnog zemljišta i naplatu naknada za postavljanje reklama i natpisa u putnom pojasu na određenim magistralnim putevima.
Potencijalni ponuđači ponude mogu dostaviti do 25. avgusta, a izabrana firma imaće 90 dana da izradi softver.
Zastarjeli sistemi i nužne milionske nabavke
Osim „Puteva“ u nabavku novog informacionog sistema uskoro bi trebao i Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske jer je Vlada nedavno odobrila finansiranje takvog sistema i to po paprenoj cijeni od čak 11 miliona maraka.
Radi se o unapređenju poslovnog informacionog sistema koji će se fazno finansirati iz Programa javnih investicija od 2026. do 2028. godine, čiji je cilj, kako su iz Fonda rekli za CAPITAL, da zamijeni platformu staru 15 godina i osigura stabilniji rad i nove funkcionalnosti za sve osiguranike.
U FZO kažu da je postojeći sistem, iako služi dobro već 15 godina, zastario i da mu je potrebno tehničko unapređenje.
Vrijeme nije gubilo ni Pravobranilaštvo Republike Srpske koje je krenulo u nabavku usluga razvoja i implementacije informacionog sistema vrijednu čak 9,3 miliona maraka sa porezom.
Kompletna realizacija ovog projekta bi se trebala odvijati u osam faza, a prva je pripremna faza i izrada projektnog plana i funkcionalne tehničke specifikacije.
Trajanje ugovora je 30 mjeseci, a otvaranje ponuda predviđeno je za 17. avgust.
I Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske raspisalo je javni poziv za nabavku informacionog sistema za nadzor i kontrolu prometa naftnih derivata na benzinskim pumpama u Srpskoj vrijedan 6,4 miliona KM.
Za nabavku ovog sistema Vlada RS dala je saglasnost 20. maja, a novi sistem bi trebalo da zamijeni i nadogradi postojeći za koji su u ovom ministarstvu rekli da ima tehničke nedostatke, pa je milionska nabavka postala nužna.
Još jedno Ministarstvo u Vladi RS, tačnije Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske odlučilo je da nabavi poljoprivredni informacioni sistem vrijedan čak 1,9 miliona maraka.
Poljoprivredni informacioni sistem čine sistem za kontrolu podsticaja (LPIS), fitosanitarni (GIS), te zemljišni informacioni sistem (ZIS).
U resornom ministarstvu su za CAPITAL pojasnili da se pomenuta nabavka odnosila na nabavku izvornog koda i sticanje svih prava za neograničeno i nesmetano korišćenje postojećih sistema od strane Ministarstva.
Kontroverzni tender Centralne izborne komisije BiH
Najvredniji, kada je iznos u pitanju, ali i tender kojeg su ispratile brojne kontroverze i žalbe, svakako jeste onaj za nabavku sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima težak 74,5 miliona maraka.
Posao je na kraju dodijeljen firmi „Smartmatic“ iz Sarajeva, a o čemu je CAPITAL više puta pisao.
Protiv internacionalne kompanije „Smartmatic“ je u oktobru prošle godine velika porota u Majamiju podigla proširenu optužnicu. Njome se ova multinacionalna kompanija tereti za učešće u šemi isplate i pranja više miliona dolara mita jednom zvaničniku Vlade Filipina, a u vezi sa ugovorima koji se odnose na nacionalne izbore na Filipinima 2016. godine.
Pored ovog Lutrija Bosne i Hercegovine je za softver za kladionice dala 1,2 miliona KM, dok je Vlada Republike Srpske za održavanje informacionog sistema dala 1,3 miliona maraka.
Milione i stotine hiljada maraka za nabavku i održavanje sistema i softvera su u posljednjih šest mjeseci dali ili rezervisali i Brčko Distrikt, Inspektorat RS, Poreska uprava, ali i Agencija za osiguranje i Univerzitetski klinički centar RS.
Traljić: Nabavke softvera najrizičnije za namještanja tendera
Srđan Traljić iz organizacije “Transparency International BiH” (TI BiH) kaže za CAPITAL da je ova organizacija kroz dugogodišnji monitoring postupaka javnih nabavki utvrdila da su nabavke softvera najpodložnije riziku od namještanja tendera.
„Veliki broj tenderskih dokumentacija koje smo analizirali bio je doslovno skrojen tako da uslove može ispuniti samo jedan, unaprijed povlašteni ponuđač. Kroz naše analize jasno se mogao prepoznati obrazac po kojem tačno određene, velike softverske kompanije dobijaju milionske poslove od konkretnih ugovornih organa, odnosno u zavisnosti od toga koja je politička opcija na vlasti“, rekao je Traljić.
Upozorava da aktuelni Zakon o javnim nabavkama ne nudi adekvatnu zaštitu javnog interesa.
Pojašnjava da ako sami nezadovoljni ponuđači ne pokrenu proceduru i ne obore tender, sistem nema drugi mehanizam kojim bi zaustavio nanošenje milionske štete budžetu.
„Dodatni problem je što je javnosti teško objasniti da neki softver ne vrijedi toliko novca. Dok građani burno reaguju na preplaćene kioske ili slične banalne nabavke, milionski tenderi za softvere prolaze ispod radara jer su previše tehnički apstraktni“, navodi Traljić.
Dodaje da je sličan problem i sa pravosudnim institucijama.
Tužilaštva, kako naglašava, ne djeluju proaktivno, već isključivo po prijavama, a ako im se ne dostave gotovi, stopostotni dokazi, uglavnom ne preduzimaju ništa.
Kaže da je čak i reakcija stručne javnosti prilično rijetka, pa se glas bune uglavnom svodi na eliminisane kompanije koje se legitimno bore za svoj finansijski interes.
„Zbog nepostojanja efikasnih mehanizama zaštite i nemogućnosti lakog animiranja javnosti, javne nabavke softvera ostaju najlakši poligon za prikrivanje stvarnih troškova, vještačko uvećavanje cijena i namještanje tendera, kroz koje su se milioni maraka javnog novca slili na račune privatnih firmi bez jasne potvrde da taj softver toliko zaista i vrijedi“, zaključio je Traljić.



