„Lanaku“ elektronski dnevnici, javnosti šipak
Ministarstvo prosvjete i kulture krije podatke koliko je kompanija „Lanako“ dobila para za implementaciju elektronskih dnevnika u osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj. Elektronski dnevnik je u upotrebi u 12 srednjih i 72 osnovne škole, ali u resoru Natalije Trivić ne žele da kažu koliko je para iz budžeta izdvojeno za ovaj posao.
– Elektronski dnevnik je jedinstveni informacioni sistem Ministarstva prosvjete i kulture koji integriše i module za ljudske resurse, plan i program rada škole, integraciju sa Office 365 platformom, sistem izvještavanja. Implementaciju je radila firma „Lanako“ – istakli su u Ministarstvu prosvjete i kulture.
Pristup „eDnevniku“, dodaju u Ministarstvu, imaju učenici, roditelji, zaposleni u školama, Ministarstvu i Republičkom pedagoškom zavodu. Aplikacija se, kako kažu, ne kupuje pojedinačno za osnovnu ili srednju školu, već se u skladu sa raspoloživim budžetom uvodi u škole, ali ostaje tajna koliki je to budžet.
Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS Dragan Gnjatić za MojaBanjaluka.info kaže da nastavnici nisu bili prezadovoljni kada su se elektronski dnevnici pojavili o osnovnim i srednjim školama.
– Nismo o tome razgovarali u okviru Sindikata, ali znam da mnogi nastavnici nisu bili oduševljeni „eDnevnikom“. Elektronski dnevnik ima prednosti, ali njegova velika mana je što poništava kontakt nastavnika i roditelja – kazao je Gnjatić.
Roditelji su danas, dodaje on, u neprestanoj žurbi, nemaju vremena za kontrolu djece i elektronski dnevnik se nametnuo kao idealno rješenje. Ipak, Gnjatić smatra da živi kontakt mora da postoji.
– Nove tehnologije treba pratiti, ali nastavnici i roditelji moraju da razgovaraju. Nismo raspravljali o tome, ali kolege su mi rekle da je to najveća mana elektronskog dnevnika – rekao je Gnjatić.
Za profesora matematike u banjalučkoj Gimnaziji Rastka Vukovića elektronski dnevnik uvlači nastavnike dublje u administriranje i oduzima im vrijeme za nastavu. „eDnevnici“ su, dodaje on, radili ljudi koji nisu nastavnici, pa su i nepraktični.
– Na primjer stavka da se u toku istog dana ne može istom učeniku dati više od dvije ocjene tiho je kršena. Prvo – učenici su se spremali za taj dan, ali su ,,presretnuti“ iz nekog drugog predmeta, a onda i zbog referata i drugih aktivnosti koje su akumulirane tokom prethodnog perioda, a taj dan je bilo sravnjivanje i upisivanje mase takvih ocjena – istakao je Vuković.
Malo ko primjećuje, dodaje on, da nastavnici moraju svakodnevno da krše zakon u korist učenika i obrazovanja zbog grešaka zakonodavaca – zato što oni nemaju pojma, a još više zato što su prenabudžili paragrafe, procedure i ograničenja.
– Postajemo ono što su ljekari u medicinski „razvijenim“ zemljama. Imaju par minuta da vide pacijenta, a onda im treba nekoliko puta više vremena za kuckanja po tastaturama – rekao je Vuković.
G. Dakić



