Pola vijeka protivgradne djelatnosti u našoj zemlji

Ispaljivanjem prve protivgradne rakete u gradonosne oblake u Lijevče polju, daleke 1971. godine , započela je protivgradna djelatnost u ovom dijelu naše zemlje. Počelo se sa 13 stanica, na kojima su priučeni strijelci  ispaljivali rakete u oblake bez radarskih informacija.  Bili su u obavezi da slušaju prognozu vremena na tranzistorima.

Prvi radar, a radilo se o starom vojnom radaru,instalisan je 1975. godine u potkozarskom selu Jazovac. Strijelci su raketama štitili poljoprivrednu proizvodnju  tadašnjih „Plantaža“ i „Ratarstva“ i većeg broja poljoprivrednika sa područja Gradiške, Srpca i Laktaša.

 Tihomir Dejanović, aktuelni direktor JP „Protivgradna preventiva RS“ , kaže da se  djelatnost  širila ubrzano i geografski i tehnološki, a i kadrovski

 „Danas pokrivamo više od 30 lokalnih zajednica južno od Save, odnosno od Une do Drine i u Hercegovini, braneći od grada preko milion hektara zemjišta i brojna dobra. 2010. godine započeli smo sa modernizacijom sistema, bio je to naš odgovor klimatskim promjenama. Instalirali smo dva moćna radara na Borju i Jahorini,  riječ je o američkim radarima, a takvih 18 pokriva cijelu Njemačku“, rekao je Tihomir Dejanović.

Automatizacija sistema isključuje ljudski faktor

Usvajanjem strategije razvoja preduzeća  2010. godine započelo  je  investiranje u protivgradnu djelatnost.  Sa uloženih 25 miliona KM  izgrađene su 62 automatske stanice, koje rade bez strijelaca, te 35 prizemnih generatora, koji sa zemlje isijavaju reagens u gradonosne oblake, nabavljeni su novi radari i izgrađeni radarski centri. Na taj način eliminisana je mogućnost pogrešne procjene, a povećana je efikasnost sistema na fantastičnih 70 procenat u branjenom području.

„Prizemne generatore smo postavili  na području oko banjalučkog aerodroma, pored rijeke Save, odnosno državne granice i u gusto  naseljenim mjestima, tako da djelujemo i kad ne smijemo zbog zabrane letova ispaljivati rakete. Danas raspolažemo sa 211 klasičnih  stanica, 62 automatske, 35 prizemnih generatora i dva super moderna radarska centra“,rekao je Dejanović.


Ove godine će proraditi pedesetak novih stanica

Tamo gdje su postavili automatske stanice, demontirane su klasične, remontovane su i slijedi njihova montaža na podrućju Šipova, Mrkonjić Grada, Ribnika i Kotor Varoši. Radi se o tridesetak stanica. Na taj način želi se ublažiti uticaj nevremena sa juga koji čini čak 60 odsto prodora sa gradonosnim procesima.

„Lani smo sproveli tender i za Tuzlanski kanton. Slijedi postavljanje 15 protivgradnih stanica u Srebrenici, Čeliću i Lukavcu. Na taj način dodatno sa juga  štitimo Gradačac, Brčko i Semberiju. Cilj namje da pod kišobran stavimo cijelu BiH,rekao je Tihomir Dejanović“, direktor JP Protivgradna preventiva RS, čije je sjedište u Gradišci.

Za pola vijeka postojanja ove djelatnosti Dejanović je peti direktor „Protivgradne preventive“. Prije njega ovim preduzećem rukovodili su Željko Kovačević, Uglješa Gvozden, Rajko Popović i Joviša Kovačević.

Boško Grgić