Vlada Republike Srpske uputila je Narodnoj skupštini RS zahtjev da na dnevni red sutrašnje sjednice parlamenta uvrsti Prijedlog zakona o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske.

Ovo ništa ne bi bilo čudno da ovaj zakon već nije usvojen u NS RS, i to u martu ove godine, ali je tada nakon veta koji su pokrenula Bošnjaci, on oboren u Ustavnom sudu i nije otišao na potpis predsjedniku Republike Srpske, koji ga je inače i predložio.

Zakonom koji je usvojen u martu, bilo je predviđeno osnivanje specijalnog suda, specijalnog tužilaštva, ali i specijalne službe za zaštitu ustavnog uređenja Srpske, što je izazvalo brojne kritike u Republici Srpskoj.

Ustavni sud je na kraju odlučio da je zakon neustavan i vratio ga na doradu, a kako je za "Nezavisne novine" potvrdio Nenad Stevandić, predsjednik NS RS, Vlada Srpske je poslala novi Prijedlog zakona.

Stevandić je kazao da će skupštinski Kolegijum odlučivati o ovom zahtjevu sutra na sjednici koja bi trebalo da bude održana oko 9 časova, neposredno prije samog zasjedanja parlamenta.

- Vlada je to poslala i Kolegijum tek treba da utvrdi da li će dnevni red sjednice biti dopunjen. Ustavni sud RS je taj zakon oborio i vratio na doradu da se ispravi to što je neustavno - rekao je Stevandić.

Na pitanje šta je izmijenjeno u novom prijedlogu u odnosu na prethodni zakon, Stevandić nije mogao da precizira, jer tvrdi da još nije imao uvid u tekst.

S druge strane, Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP-a, komentarišući zahtjev za dopunom dnevnog reda, naglasio je da se ovim zakonom formalizuje tzv. prijeki sud.

- Kojim će svi kritičari režima biti stavljeni pod špijunsko-policijsku kontrolu i na bazi kojeg će se svako ko se ne sviđa vlastima moći brzopotezno strpati u zatvor - tvrdi Crnadak.

On tvrdi i da će ovaj zakon suspendovati sve druge zakone Republike Srpske, jer se u članu 2. navodi da ako postoji neasaglasnost sa bilo kojim drugim zakonom, primjenjuje se ovaj zakon.

- Ovim diktatorskim zakonom formira se specijalno tužilaštvo za zaštitu ustavnog uređenja, sa glavnim specijalnim tužiocem na čelu, koji može od svih drugih tužilaštava u Srpskoj preuzimati predmete, čime je novo specijalno tužilaštvo stavljeno iznad svih drugih pravosudnih institucija. Formira se i specijalna tajna služba, odnosno služba za zaštitu ustavnog uređenja, čije se nadležnosti navode u članu 13. Republika Srpska postaje i zvanično policijska država sa ovim zakonom, uz već poznati kineski softver za nadzor komunikacija građana i praćenje privatnih naloga na društvenim mrežama, te uz ukidanje finansiranja političkih partija, koje je već na snazi - napisao je Crnadak na Facebooku.

Podsjetimo, o ovoj temi "Nezavisne novine" pisale su u nekoliko navrata.

Zakonom koji je usvojen u martu, bilo je definisano 21. krivično djelo, a neka od njih su napad na ustavno uređenje Republike Srpske, ugrožavanje njene teritorije, sabotaža, špijunaža, pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja Republike Srpske.

Tu se krivičnim djelima smatraju i stvaranje grupe ili organizovane kriminalne grupa za vršenje krivičnih djela protiv ustavnog uređenja Republike Srpske (član 19), nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa Srpske (20) i druga krivična djela kojima se posredno ili neposredno ugrožava ustavno uređenje i teritorijalni integritet Republike (21).

U glavi zakona koja se bavi pitanjem specijalnog tužilaštva, pisalo je da ono ima samostalnost i nezavisnost, da je odgovorno Narodnoj skupštini RS, a predviđa se da će u NS RS biti imenovani i glavni specijalni tužilac, njegov zamjenik, predsjednik specijalnog suda i sudije suda, te sudije Apelacionog odjeljenja.

Specijalno tužilaštvo imalo je pravo i da preuzme predmete nadležnih tužilaštva u Srpskoj, ukoliko procijeni da se to tiče njihovog rada, a predviđeno je bilo i da su sva tužilaštva u Srpskoj dužna da bez odlaganja, omoguće nesmetan uvid u krivični predmet koji specijalno tužilaštvo zatraži.

Što se tiče specijalne službe, taj dio zakona je usvojen kao amandmaski prijedlog Kluba poslanika SNSD-a. Bilo je predviđeno da služba djeluje na teritoriji Republike Srpske sa sjedištem u Banjaluci. Službom, koja je trebalo da se finansira iz budžeta Srpske, predviđeno je bilo da rukovodi direktor koga na mandat od pet godina bira lično predsjednik Republike Srpske.

nezavisne.com