Američki zvaničnici upozoravali su u proteklim sedmicama naftne divove da se moraju što prije vratiti u Venecuelu i uložiti značajan kapital u revitalizaciju njene posrnule naftne industrije ako žele obezbijediti odštetu za oduzetu imovinu, rekla su dva izvora.
Venecuela je 70-ih godina prošlog vijeka nacionalizovala naftnu industriju, a u 2000-tima tadašnji predsjednik Hugo Čavez prvo je odobrio privatizaciju pojedinih segmenata da bi ih naknadno ponovo nacionalizovao.
Pojedine međunarodne naftne kompanije odbile su zahtjev vlasti u Karakasu da njihovo poslovanje kontroliše državna firma PDVSA, napominje Reuters.
Američki naftni div Chevron našao se među kompanijama koje su nakon pregovora s vlastima ostale u Venecueli i s PDVSA osnovale zajednička preduzeća.
Njegovi konkurenti Exxon Mobil i ConocoPhillips otišli su iz Venecuele i podnijeli zahtjeve za arbitražu.
U subotu je predsjednik Donald Tramp, tek nekoliko sati nakon što su američke snage zarobile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, najavio da su se američke kompanije spremne vratiti u Venecuelu i uložiti u revitalizaciju posrnulog naftnog sektora.
Proteklih sedmica zvaničnici Bijele kuće i Ministarstva spoljnjih poslova rekli su liderima američkih naftnih kompanija da će morati snositi troškove obnove venecuelanske naftne industrije.
Ulaganja će biti jedan od preduslova za dobijanje kompenzacije za imovinu koja im je oduzeta prije dvadesetak godina, ustvrdili su američki zvaničnici u razgovoru s domaćim naftnim divovima.
Visoki ulog
Kompanije, među kojima bi se mogli naći Chevron, ExxonMobil i ConocoPhillips, morale bi u idućih deset godina ulagati oko 10 milijardi dolara godišnje kako bi se venecuelanska proizvodnja vratila na nivo iz 1970‐ih, rekao je za Bloomberg Francisko Monaldi, stručnjak za energetsku politiku Latinske Amerike iz Instituta za javnu politiku Baker pri Univerzitetu Rice.
Takva investicija bila bi za njih izuzetno skupa, kazali su pak izvori za Reuters.
U dugogodišnjim arbitražnim postupcima ConocoPhillips potražuje za nacionalizovanu imovinu u Venecueli 12 milijardi dolara, a ExxonMobil 1,65 milijardi dolara.
Hoće li se kompanije zaista vratiti u Venecuelu zavisi od procjene rizika, rekli su izvori.
– ConocoPhillips prati razvoj situacije u Venecueli i moguće implikacije po snabdijevanje energijom i stabilnost u svijetu. Prerano je za nagađanja o bilo kakvim budućim poslovnim aktivnostima ili investicijama – kazao je jedan od portparola kompanije za Reuters.
Iz Exxona nisu odmah odgovorili na Reutersov nedjeljni upit da komentarišu situaciju.
Prioritet stabilnost
Uz pravnu neizvjesnost okvirnih ugovora o poslovanju u Venecueli, rizik će kompanijama koje razmatraju povratak predstavljati i bezbjednosni problemi, loša infrastruktura, pitanje zakonitosti američke intervencije te mogućnost dugoročne političke nestabilnosti, kazali su analitičari za Reuters.
Prije nego što se vrate u Venecuelu, kompanijama će biti potrebne garancije stabilnosti, kaže za Bloomberg Lino Carrillo, bivši upravitelj iz kompanije PDVSA, koji je pobjegao iz zemlje prije više od dvadeset godina.
– Ozbiljno razmatranje ulaganja u Venecueli za bilo koju kompaniju uslovljeno je novim sazivom kongresa ili nacionalne skupštine – rekao je Carrillo u jednom intervjuu, istakavši da trenutni uslovi nikako nisu pogodni za takvu odluku, citira Bloomberg njegove riječi.
Čak i ako se kompanije pristanu vratiti u Venecuelu, do značajnog rasta proizvodnje mogle bi proći godine, prenosi Index.
Venecuelanske procijenjene zalihe nafte među najvećima su u svijetu, no proizvodnja je proteklih decenija potonula uslijed američkih sankcija, nedostatka investicija i lošeg upravljanja, navodi Reuters.
Tokom 1970-ih Venecuela, jedna od osnivačica OPEC-a, proizvodila je čak 3,5 miliona barela nafte dnevno, što je tada predstavljalo preko sedam odsto svjetske proizvodnje.
Tokom 2010-ih proizvodnja je pala ispod dva miliona barela nafte dnevno, a prošle je godine u prosjeku iznosila oko 1,1 milion barela nafte dnevno, odnosno tek jedan odsto svjetske proizvodnje.
Nezavisne
