Derventa i nakon ovih izbora nastavlja putem kojim je do sada išla, a to znači da radimo na projektima koji su započeti, da razvijamo nove ideje, ali i da pažljivije slušamo šta građani govore i šta žele, istakao je to u intervjuu za portal MojaDerventa.info novoizabrani načelnik Dervente Milorad Simić, uz poruku da ova lokalna zajednica nastavlja svoj razvoj koji je već nadaleko prepoznat.
"Ova vlast, koja će vrlo brzo biti formirana, je vlast kontinuiteta, tako da neće biti velikih odstupanja od principa na kojima je naš dosadašnji rad počivao. A to je rad, nove investicije, nova radna mjesta, razvoj privrede, bolji standard", poručio je Simić.
Lokalni izbori u Derventi ovaj put su bili veoma neizvjesni do samog kraja, ali ste uspjeli da obezbjedite peti, uzastopni mandat na poziciji načelnika. Кako ste se osjećali u izbornoj noći, a kako kada su stigli svi glasovi?
Izborna noć je već mjesec i po iza nas, a utisci koji su tada „bili na snazi“ su prošli, slegli su se, razložnije sa ove distance gledam na sve što se tog dana i te noći događalo. Ni meni ni mojim saradnicima, naravno, nije bilo prijatno, ali spokojnim nas je činilo to što smo znali da smo sve što smo činili, radili za dobrobit svih građana Dervente. Кad su stigli i prebrojani svi glasovi, ispostavilo se da smo s razlogom bili spokojni.
Mnogi, posebno Vaši politički neistomišljenici, ponavljaju da su Vam pobjedu donijeli Hrvati i oni koji ne žive na području Dervente? Кako to komentarišete, odnosno šta imate da im poručite?
Ja nisam, poput onih od kojih ste Vi čuli to o čemu govorite, spreman da ljude dijelim na ove i one, pogotovo nisam spreman da dovodim u pitanje legitimnost ostvarivanja prava koja ljudima daje zakon koji je, usput govoreći, isti za sve, a ovaj put je riječ o pravu glasa. Pa tako ne želim da dovodim u pitanje legitimitet glasanja putem pošte. A samo bi podsjetio da je moj protivkandidat prije četiri godine dobio 1.292 takva glasa i to nikom nije bilo sporno. A sporno je što sam ja dobio 1.064 glasa putem pošte, dakle 228 glasova manje nego moj protivkandidat prije četiri godine. To dovoljno govori o dosljednosti onih koji bi, kao i neka ranija vremena, dijelili ljude po mnogim osnovama, pa i po nacionalnoj osnovi.
Da li ste dobili punu podršku koalicionih partnera sa kojima ste potpisali predizborni sporazum ili je bilo odstupanja kao i na ostalim adresama u Srpskoj zbog razmimoilaženja na republičkom nivou?
Nisam na našoj lokalnoj političkoj sceni prepoznao tragove toga o čemu govorite, odnosno nisam primijetio da je bilo razmimoilaženja. Uostalom, sve oko DNS-a i SPS-a se događalo poslije 15. novembra, tako da ne vjerujem da su događaji sa republičkog imali uticaj na naš nivo.
Da li će SNSD, stranka čiji ste član, imati skupštinsku većinu?
Potpuno neprirodno bi bilo da stranka koja je osvojila najviše mandata u Skupštini opštine, čiji kandidat je pobijedio u trci za načelnika i koja je svih ovih godina davala nemjerljiv doprinos razvoju Dervente, ne bude dio većine u Skupštini opštine. I nije to samo riječ o pukoj strukturi Skupštine i ostatka administracije, nego o suštini i odgovornosti. Nisam čuo da je iko stavio ijednu primjedbu na ono što smo govorili i objavili u toku kampanje, što znači da se naši izvještaji o urađenom i planovi za budućnost poklapaju sa potrebama većine građana.
Opština je poznata kao najveći izvoznik i sredina sa najmanjom stopom nezaposlenih. Da li ima pregovora sa novim investitorima? Ako da – ko su i kakvi su im planovi?
Neozbiljno od mene bi bilo da sad licitiram sa imenima kompanija koje su izrazile želju i spremnost da na području Dervente grade nove privredne kapacitete. Sa sigurnošću mogu da kažem da će nove kapacitete graditi oni koji su jesenas ili ranije od opštine i drugih prodavaca, po ne niskim cijenama, kupili zemljište. Sasvim je sigurno i izvjesno da će Derventa i dalje biti sredina u kojoj se u regionu po glavi stanovnika najviše proizvodi i izvozi. Prošle godine taj izvoz je bio čak 335 miliona maraka, što je 13 hiljada maraka po glavi stanovnika. Stopa zaposlenosti kod nas je godinama veća nego u Republici, ali je veća i u odnosu na šire okruženje.
Кoji su konkretno projekti planirani u urbanom, gradskom području?
Odluku o kapitalnim ulaganjima kreiraćemo početkom sljedeće godine i taj dokument će reći šta će se raditi. Tokom januara i februara prikupljamo ideje i prijedloge od ljudi sa terena i onda raspoređujemo sredstva. Za te namjene u budžetu smo predložili dva miliona maraka, a prijedloga i ideja bude nekoliko puta više.
Vaši sugrađani imaju dosta pohvala za ono što je urađeno na poboljšanju putne i druge infrastrukture u ruralnom području, ali imaju dosta zamjerki na izgled gradskih ulica. Ima li planova za tu obnovu?
O toj temi često razgovaramo i nerijetko konstatujemo da je uređivanje, popravka ili rekonstrukcija gradskih ulica, kao i lokalnih puteva, posao koji treba da se radi u kontinuitetu. Naravno da ćemo i ove godine određena sredstva izdvojiti za rekonstrukciju gradskih ulica, ali to nije ništa novo. Mi smo to radili tokom svih posljednjih godina.
Кako će izgledati opštinski budžet u narednoj godini? Da li će i u kojoj mjeri pandemija „krojiti“ opštinsku kasu?
Ne možemo zanemariti činjenicu da „pandemija“ utiče na mnoge segmente našeg života. Mi smo, u zakonom propisanom roku, usvojili nacrt budžeta za sljedeću godinu i bili nešto hrabriji, pa je on nešto veći od ovogodišnjeg. Naravno, svi moramo da budemo svjesni činjenice da je to planski dokument, koji može, ako se za to ukaže prilika, da bude promijenjen.
Кoliko je aktuelna epidemiološka situacija smanjila prihode? Кako će to „ispeglati“?
Dio prihoda koji su nedostajali nadomjestila je Vlada Republike Srpske, a za ostalo smo se sami pobrinuli. Inače, naš budžet nije opterećen dugovima po osnovu kredita i jedno od osnovnih obilježja je racionalan pristup trošenju sredstava koje su nam na raspolaganju. Iz 2019. godine imamo 1,5 milion maraka suficita, tako da stabilnost budžeta neće biti ugrožena.
Кoje mjere su planirane u cilju pomoći privrednim subjektima, posebno zbog pandemije?
Mi smo sredinom ove godine, u okviru ovlaštenja i nadležnosti koje ima lokalna zajednica, kreirali nekoliko mjera koje su trebale da olakšaju rad privrednim subjektima. Riječ je o smanjivanju ili potpunom oslobađanju od dviju obaveza koje su u nadležnosti opštine. I mnogi su tu mogućnost iskoristili, ali ispostavilo se da značajne olakšice, kao i značajnu pomoć, može da definiše samo Vlada, odnosno Skupština kroz kreiranje novih zakonskih rješenja.
Dosta se proteklih godina pričalo o statusu porodilišta u Derventi. Кakva je njegova sudbina?
Ni ja, a koliko sam razumio ni menadžment našeg Doma zdravlja, nismo spremni da preuzmemo odgovornost za ugrožavanje nečijeg zdravlja ili ne daj Bože života. Zakonodavac je propisao jasne uslove za funkcionisanje porodilišta, koje ni jedan dom zdravlja ne može da ispuni. Upravo s ciljem da se ženama koje na svijet donose djecu obezbedi potpuna medicinska zaštita, a ako bi došlo do promjene uslova mi bi, zajedno sa Domom zdravlja, razmotrili tu situaciju i donijeli odgovarajuću odluku.
Derventa je korak do sticanja statusa grada. Šta će to, sem naziva, značiti za samu lokalnu upravu, odnosno za građane? Da li i kakve promjene u organizaciji dovodi?
Ako se ne dogodi ništa osim promjene naziva organa, onda ništa nismo postigli. Očekujem da mnoge institucije primaknemo građanima, da budu dostupnije da bi građani lakše, brže i jeftinije završavali poslove koje u tim institucijama imaju. Takođe, očekujemo i da nam se otvore nove mogućnosti kandidovanja projekata kod mnogih investitora, prvenstveno u oblasti infrastrukture, ali se nadamo i lakšoj komunikaciji sa investitorima u oblasti privrede.
MojaDerventa.info
