Posljednja redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske okončana je u kasnim satima, debelo iza ponoći, a među posljednjim tačkama dnevnog reda bilo je i razmatranje Izvještaja o radu Radio-televizije Republike Srpske za 2024. godinu. U glavnim ulogama su bili poslanici opozicije i generalni direktor RTRS-a Dijana Milanković, dok se kao epizodista kratko pojavio bivši predsjednik Gradskog odbora SNSD-a u Banjoj Luci Vlado Đajić.
Milankovićeva je u izvodnom ulaganju kazala kako je RTRS u 2024. godini emitovao 8.784 sata programa. Od toga je 55,9 odsto programa pripalo vlastitoj produkciji. Na prvom kanalu ostvareno je 135 sati direktnih prenosa. Najzastupljeniji programski sadržaj predstavlja informativni program. Emitovano je i 548 minuta preizbornih hronika.
– Na RTRS-u ima 613 zaposlenih. Ostvareno je u 2024. godini 33,1 milion KM prihoda. Prihodi od RTV takse uzimaju najveće učešće u strukturi prihoda. Rashodi iznose 32,7 miliona KM, dok je dobit 28.000 KM. Sva tri javna servisa se nalaze u problemima. Zapetljani smo u sudske sporove. Jedni smo drugima i tužioci i tuženi. RTRS od BHRT-a potražuje 30, a od FTV-a 195 miliona KM – kazala je Milankovićeva.
Šef Kluba poslanika PDP-a u NSRS Igor Crnadak tvrdi da se kroz signal RTRS-a osjeti krv, odnosno iskonska mržnja prema opoziciji. On smatra da niko iz uprave te kuće ne može da kaže kako je RTRS nepristrasna televizija koja poštuje uređivačke principe.
– RTRS najviše truje medijsku scenu i naše društvo, širi zlo i sije mržnju. Niko od političara ne dijeli narod poput RTRS-a. To je Televizija Pjong Jang u srcu Evrope. Kako izgledaju intervjui sa bivšim predsjednikom Republike Srpske? Odnos prema stvarima koje su loše u društvu je katastrofalan. Da li je RTRS ikada izvijestio o nečemu lošem što je uradio neki funkcioner SNSD-a – pitao je Crnadak.
On dodaje da RTRS nije izvještavao o imenovanju narko-konzula Fatiha Kola za ambasadora BiH u Panami i podsjeća da je to imenovanje stiglo sa adrese srpskog člana Predsjedništva BiH, odnosno da je Kola imenovala direktno Željka Cvijanović.
– Kol radi za jedan od najopasnijih narko-kartela. Zamislite da su takvog čovjeka imenovali Igor Crnadak i Mladen Ivanić! Išao bi specijalni program, jedan novinar RTRS- a bi bio pred mojom, a drugi pred Ivanićevom zgradom. Zašto RTRS nije izvještavao o Fatihu Kolu? Kada je RTRS uradio emisiju o korupciji? Ili o Viaduktu? To je afera koja traje godinama i koja je kulminirala time da neko nosi ispred naših očiju kući 120 miliona maraka – naveo je Crnadak.
Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kazao je da se Gospa češće javlja u Međugorju nego on u programu RTRS-a. Gledaoci RTRS-a, kaže Vukanović, znaju koliko je granata ispaljeno na Teheran, ali ne znaju da Termoelektrana Ugljevik ne radi tri mjeseca.
– Za 365 dana na RTRS-u nije objavljena nijedna negativna vijest o SNSD-u i nijedna pozitivna vijest o opoziciji. RTRS nije objavio da je Suljo Čokanović dobio nagradu za humanost SO Srebrenice. Isti taj Suljo Čakanović se slikao u Kravici na Božić 1993. godine i jedan je od najodgovornijih za ponižavanje svih ubijenih u Podrinju. A dobija plakat SO Srebrenica gdje vlast dijele SNSD i SDA – istakao je Vukanović.
On je uklazao i na nepotizam na RTRS-u ističići da je direktor direkcije Dragica Janković, dok je sekretar njena majka Ljubica. Vozač generalnog direktora je Đuro, Dragičin muž, a u službi za nabavke radi i Duško Janković. Portir na RTRS-u je Dragičin djever, a i njen svekar je radio u ovoj medijskoj kući, ali je otišao u penziju.
Vukanović je na svjetlo dana izvukao i ugovore koje je RTRS potpisao na bijeljinskom firmor „ProVis“ koja ima samo dva zaposlena, a dobila je višemilionske poslove od RTRS-a. „ProVis“ je, tvrdi Vukanović, u vlasništvu bivšeg funkcionera DNS-a Novaka Radumila.
– Ova firma koja ima dva zaposlena nabavila je za RTRS news produkciju sistema za 1,8 miliona KM. Produkcijski server za reportažna kola koštao je 219.000 KM. Oprema za reportažna kola dodatnih 316.000 KM. Kratkoročne obaveze su veće od imovine RTRS-a za devet miliona KM. Potraživanja po sudskim sporovima iznose 73 miliona KM – kazao je Vukanović.
Poslanik PDP-a Maja Dragojević Stojić istakla je kako je nezavisni revizor dao mišljenje sa rezervom zato što su kratkoročne obaveze RTRS-a 148 miliona KM. Ukupna procijenjena vrijednost potencijalnih obaveza i sudskih sporova protiv RTRS-a prelazi 73 KM, dok je dug RTRS-a prema BHRT-a 50 miliona evra.
– RTRS je tempirana finansijska bomba. Desila se i sramotna podjela paketića koja se odigrala u podrumu RTRS-a. RTRS je, kako smo čuli, emitovala 8.784 sata programa, od čega je 55 odsto vlastite proizvodnje. Međutim u promociji kandidata vladajuće koalicije na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske posebnu ulogu je igrao RTRS – tvrdi Dragojević Stojić.
Za 11 dana kampanje, navodi ona, kandidat SNSD-a Siniša Karan prikazan je 57 puta kroz dva sata i 20 minuta, dok je u istom tom periodu Branko Blanuša dobio tek dvadesetak sekundi
prostora. Prikazane su samo dvije njegove izjave.
– U tom periodu se Dodik, iako nema nijednu javnu funkciju, pojavio 66 puta na RTRS-u, a promociji njegovih stavova posvećeno je jedan sat i 45 minuta programa. U 11 dana izborne kampanje zabilježeno je 18 Dodikovih aktivnosti. Za to vrijeme funkcioneri SNSD- a su dobili 11 sati programa, dok je opozicija dobila sedam minuta i dvadeset i četiri sekunde. Ovo nije novinarstvo. Ovo je uvreda za inteligenciju naroda – rekla je Maja Dragojević Stojić.
Poslanik Liste za pravdu i red u NSRS Zagorka Grahovac kaže kako je posebno zabrinjavajuće to što izvještaj otvoreno govori o rastu kratkoročnih potraživanja koje su najvećim dijelom posljedica rasta potraživanja za RTV taksu. Rast kratkoročnih razgraničenja uslovljen j obavezama za RTV taksu prema emiterima koje su takođe predmet sudskih sporova.
– Dakle, sistem finansiranja javnog servisa nije stabilan, nego je opterećen sporovima, nenaplaćenim potraživanjima i međusobnim neriješenim odnosima. I zato treba direktno pitati: koliko je ukupno sudskih sporova vezano za RTV taksu i kolika je njihova ukupna finansijska vrijednost? Javnost ima pravo da zna da li je ovo sistem koji funkcioniše ili sistem koji se održava na sudskim sporovima i knjigovodstvenim konstrukcijama – navodi Grahovčeva.
I izvještaju, nastavlja ona, stoji kako RTRS raspolaže gotovinom i gotovinskim ekvivalentima od svega 1,4 miliona maraka iako se barata sa desetinama i stotinama miliona kroz aktive, potraživanja i obaveze. To jasno pokazuje koliko je tanka realna likvidna osnova kada se ogole velike tabele.
Istovremeno, obaveze iz poslovanja rastu za 29 odsto, a obaveze prema dobavljačima u zemlji rastu sa oko 1,4 miliona KM na preko 2,27 miliona KM. I na ovom nivou vidi se rast tereta poslovanja. Nije, dakle, riječ samo o velikim apstraktnim brojkama, nego o konkretnom rastu obaveza unutar samog sistema.
– Izvještaj navodi i da su u 2024. godini ukupni prihodi iznosili 33,2 miliona KM, a ukupni rashodi 33 miliona KM. Na prvi pogled poslovanje je pozitivno – postoji dobit, sistem funkcioniše. Ali problem je opet u strukturi. Jer nije dovoljno pogledati samo konačan zbir prihoda i rashoda. Mora se pogledati od čega se ti prihodi sastoje, koliko su stabilni, koliko su naplaćeni, a koliko su sporni. Mora se pogledati i da li se iza tog formalnog pozitivnog rezultata krije rast obaveza, rast nenaplaćenih potraživanja i rast finansijske neizvjesnosti – istakla je Zagorka Grahovac.
U protivnom, dobija se bilans koji na papiru izgleda bolje nego što je stvarno stanje. Zato se postavlja pitanje da li finansijski izvještaj RTRS-a zaista pokazuje stabilno poslovanje ili samo formalno pozitivan rezultat iza kojeg ostaju ogromna potraživanja, obaveze i sporovi.
Izvještaj govori i o ulaganjima, o lizingu, o nabavci vozila, o ugovorima zakupa, o povećanju nematerijalne imovine kroz nabavku programa i prava emitovanja. Sve to, tvrdi Zagorka Grahovac, može biti legitimno. Ali opet se nameće pitanje prioriteta.
– Ako javni servis ulaže, zapošljava, održava veliku strukturu i širi svoje finansijske obaveze, onda javnost mora vidjeti i rezultat toga kroz kvalitetniji, raznovrsniji i profesionalniji program. A kada istovremeno imate više od pola programa u reprizama i stalne sumnje javnosti u objektivnost informativnog programa, onda je jasno da se mora tražiti više odgovora. Ne može se sve svesti na to da sistem radi zato što tehnički nije stao – rekla je Grahovčeva.
Ona podvlači kako nigdje ne postoji odgovor na pitanje koliko građani vjeruju RTRS-u. Nigdje ne postoji analiza pritužbi, analiza zastupljenosti različitih stavova, analiza profesionalnih standarda i analiza samokritike. Zašto izvještaj ne sadrži nijednu ozbiljnu analizu povjerenja gledalaca i slušalaca u RTRS?
– Da li je ikada urađena analiza optimalnog broja zaposlenih i njihove raspoređenosti u odnosu na stvarne rezultate koje RTRS proizvodi? Ako imate 613 zaposlenih, a više od polovine programa čine reprize, onda problem očigledno nije samo u broju ljudi, nego u načinu kako se sistem vodi i kakvi su mu prioriteti. Zato mislim da ovaj izvještaj ne smijemo posmatrati kao puku tehničku formu koju treba rutinski usvojiti – rekla je Grahovčeva.
Građani Republike Srpske, ističe ona, ne finansiraju RTRS da bi gledali propagandu, reprize i jednostrano tumačenje stvarnosti. Građani finansiraju RTRS da bi imali javni servis. A javni servis ne može biti ni partijski, ni poslušnički, ni samodovoljan.
– Da li RTRS radi u interesu javnosti ili u interesu vlasti? Sve dok na to pitanje nemamo jasan i uvjerljiv odgovor, ovakvi izvještaji možda mogu biti formalno uredni, ali ne mogu biti suštinski zadovoljavajući – kazala je ona.
Primjedbu na rad RTRS-a imao je i bivši predsjednik UKC-a i bivši predsjednik Gradskog odbora SNSD-a u Banjoj Luci Vlado Đajić. On je, nakon „pada“ i afere sa snimkom na kojem se nalazi presuđeni kriminalac Nenad Radinković, uklonjen sa RTRS-a. Đajiću to ne smeta, ali mu smeta sklanjanje jedne „humanitarne“ vijesti.
– Zajedno sa našim narodom iz dijaspore skupili smo preko 5.000 paketića povodom Svetog Nikole i podijelili u Bronzanom Majdanu, kao i u svim opštinama i crkvama. Prilog je objavljen na RTRS-u, a nakon dva sata je skinut. Zašto je prilog skinut? Znam ko je zvao i koga i ko je tražio da se prilog skine, ali ne želim da govorim o imenima – rekao je Đajić.
GERILA
