Uoči objave Pravilnika o podsticajima za 2026. godinu, mljekari traže hitan dogovor sa Vladom RS, dok proteste najavljuju kao posljednje sredstvo. Sastanak sa Ministarstvom poljoprivrede zakazan je za ponedjeljak, a proizvođači polažu velike nade u taj razgovor.
O razlozima nezadovoljstva, zahtjevima prema institucijama i tome šta u praksi znači „bacanje mlijeka“, za MONDO je pojasnio predsjednik skupštine Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, Anto Šipovac.
Smanjen otkup i niže premije
Prema riječima Šipovca, ključni problem predstavlja smanjenje količina otkupa mlijeka, uz istovremeno umanjenje premije po litru.
– Proizvođači su dovedeni u situaciju da nemaju kome da prodaju dio proizvedenog mlijeka. To nije samo ekonomski problem, već ozbiljno ugrožava egzistenciju ljudi koji od ove proizvodnje žive – kaže Šipovac.
Udruženje je ranije saopštilo da će, ukoliko ne dođe do dogovora sa Vladom Republike Srpske, mljekari biti primorani da svoje nezadovoljstvo iskažu protestima, uključujući i parkiranje traktora ispred zgrade Vlade RS.
„Nije ultimatum, već vapaj“
Nakon javnih istupa mljekara reagovao je predsjednik Vlade RS Savo Minić, poručivši da ultimatum upućen putem medija nije zahtjev za razgovor, te da nikada nije dobio zvaničan poziv za sastanak.
Šipovac, međutim, naglašava da u toj izjavi vidi i pozitivnu poruku.
– Za pohvalu je to što je predsjednik Vlade pokazao spremnost za razgovor i oslovio nas kao ‘gospodu mljekare’. To cijenimo – ističe on.
Dodaje da je premijer bio elektronski obaviješten, ali da će Udruženje, ukoliko je to potrebno, u ponedjeljak ujutru dostaviti i zvaničan pisani zahtjev za sastanak.
Dodaje da mljekari nisu imali namjeru da bilo šta politizuju niti zloupotrebljavaju trenutak.
– Tajming se slučajno poklopio sa odlukama Ustavnog suda BiH, ali mi se time ne bavimo. Rok koji smo dali nije ultimatum, već vapaj – iskren apel predsjedniku Vlade da se uključi u rješavanje problema – naglašava Šipovac.
Šta mljekari konkretno traže
Zahtjevi mljekara idu u dva pravca. Prvi se odnosi na direktne mjere Ministarstva poljoprivrede a to su premija po litru mlijeka od 0,35 feninga i premija po grlu od 500 KM. Treći zahtjev, 50 litara regresiranog dizela po grlu je povučen je radi postizanja kompromisa.
Drugi pravac odnosi se na rješavanje viškova mlijeka.
– Tražimo da Ministarstvo posreduje u razgovorima sa otkupljivačima. Ovo je problem koji proizvođači ne mogu sami riješiti. Potrebno je uključiti i Ministarstvo spoljne trgovine BiH, kako bi se razmotrile mjere poput prelevmana (regulisanje cijena između domaće i uvezene robe) ili ograničenja uvoza – kaže Šipovac.
„Bacanje mlijeka“ nije bukvalno, ali je šteta ista
Govoreći o navodima da se mlijeko „prosipa“, Šipovac pojašnjava da to u većini slučajeva nije bukvalno bacanje.
– Kada mljekara obavijesti kooperante da 10 odsto mlijeka neće biti preuzeto, proizvođači pokušavaju da se snađu. Neki smanjuju ishranu stoke kako bi smanjili proizvodnju, što je loše po zdravlje životinja. Drugi prodaju dio grla, a treći mlijeko prodaju po mizernim cijenama – 50 ili 60 feninga po litru. To je, praktično, isto kao da su bacili polovinu mlijeka – objašnjava on.
Kao primjer navodi slučaj proizvođača iz Šamca koji ima oko 20.000 litara viška.
– Pojavljuju se ljudi koji nude otkup po 50 feninga. Ako neko proda 20.000 litara po toj cijeni, on je praktično izgubio vrijednost 10.000 litara mlijeka. O tome govorimo kada kažemo da se mlijeko ‘baca’ – ističe Šipovac, dodajući da je kraj mjeseca posebno problematičan zbog nagomilanih obaveza.
Protesti kao posljednje sredstvo
Šipovac uoči sastanka koji ih očekuje u ponedjeljak naglašava da mljekari ne žele dodatno da pogoršavaju situaciju i stvaraju tenzije. Podsjeća da su ranije najavili mirne proteste ukoliko se ne postigne dogovor, uključujući šetnje i vožnje traktorima u Banjaluci.
– Mi smo ipak partneri i ne treba da imamo suprotstavljene strane. Protesti su posljednje sredstvo i niko ih ne priželjkuje. Puno očekujemo od sastanaka koji slijede, posebno onog zakazanog u Privrednoj komori – kaže on.
Dodaje da je među mljekarima prisutno veliko jedinstvo, ali i mnogo emocija.
– Ako je neko rekao težu riječ, molim da se to shvati kao vapaj. Teško je razumjeti razmjere problema dok se ne sjedne na sastanak i ne čuju stvarne priče sa terena – navodi Šipovac.
Posebno upozorava na položaj malih proizvođača.
– Razlika od 20 feninga po litru za male proizvođače je ogromna. Dugoročno se mora razmišljati i o minimalnoj otkupnoj cijeni mlijeka kako bismo zaštitili najmanje i spriječili gašenje proizvodnje – zaključuje Šipovac.
Mljekari poručuju da bi, ukoliko se rješenje ne pronađe u kratkom roku, moglo doći do ozbiljnog urušavanja sektora u koji je prethodnih godina uloženo mnogo rada i sredstava.
