Srpske narodne poslovice pretočio u rebuse

Strastveni enigmata Dušan Lepir (78), koji penzionerske dane provodi u porodičnoj kući u naselju Crveni jarak, uspio je da pretvori preko 500 narodnih poslovica i izreka u rebuse što nikome nije pošlo za rukom na ovim prostorima.

Gotovo tri godine je bio angažovan na ovom ličnom podvigu. Obrađene rebuse prikupio je u dvije knjižice koje ponosno čuva za sebe, ali je spreman, ukoliko se ukaže dobra prilika, da ih objavi i podijeli sa drugim ljubiteljima enigmatike.

„Ovo je bio veliki izazov jer je poslovice i izreke teško obraditi u originalnom obliku. Ipak, uspio sam da ih kombinacijom slika, slova i znakova predstavim u punom značenju. Prvo sam pretvorio one koje sam do tada znao a onda sam potražio knjigu u kojoj je bilo sabrano više stotina i sve ih obradio. Napravljeni su tako da ih mogu odgonetati i početnici ali ima nekoliko koje bi sigurno zagolicale prave enigmate“, kaže Lepir.

Kontaktirao je jednu izdavačku kuću u Banjaluci sa namjerom da izda knjigu, ali je saznao da se radi o komplikovanom i skupom poslu, zbog čega je privremeno odustao od ove ideje.

„Rekli su mi da nemaju trenutno osobu koja bi stručno mogla obraditi te rebuse a od drugih kompjuterskih znalaca iz Srpca sam dobio informaciju da to mnogo košta, što nisam u mogućnosti da samostalno finansiram u ovom trenutku. Štampanje ne bi izazvalo veće troškove ali je priprema najskuplja, pa ako bih pronašao nekoga ko bi bio spreman da to učini pod povoljnim uslovima, rado bih objavio knjigu“, kaže Lepir.

Čitavog života bavio se ovim zagonetkama a naročito u mlađim danima. Prvo je kupovao časopise u kojima su izlazili a onda je počeo samostalno da ih konstruiše.

„Znao sam dnevno izraditi po 10 rebusa, ali one teže nisam mogao ni za tri dana. Za njih se svojevremeno zainteresovao i nekad popularni sarajevski list Orbis koji ih je dosta objavio. Pokušavao sam poslije izrađivati i ukrštene riječi, ali me nisu puno privlačile pa sam odustao“, kaže Lepir.

Od mnogih rebusa na koje je naišao u svom životu, dva su mu izazvala najveću pažnju, a oba ih je uspio riješiti bez veće muke.

„Prije mnogo godina u jednoj emisiji su postavili rebus čije je konačno rješenje bilo – Svijet lakomaca guta mnogo večera. Brzo sam došao do odgovora ali se nisam javio telefonom uživo u emisiju. Kad sam vidio da sam pogodio, bilo mi je drago. Posebno mi je u sjećanju ostao rebus u kojem su bila nacrtana dva para gljiva i pored njih još jedna gljiva. Radilo se o muhari a rješenje je bilo Muharem u haremu hara“, kaže Lepir.

Iako još uvijek čeka na objavu svoje prve knjige enigmatike, za svoju dušu je osmislio jednu drugu knjigu u kojoj je sabrao važne datume i za koju je veoma vezan.

„Prije pet godina sam imao karcinom i operacija je bila veoma teška a oporavak dug. Bio sam vrlo disciplinovan, a po prirodi sam i optimista, pa sam se brzo vratio u normalu. To me je motivisalo da zabilježim ovaj, ali i druge važnije datume u životu koji su mi priredili radost ili neko veće uzbuđenje. Jedan od njih se dogodio nedavno kada sam sa grupom planinara zalutao na Motajici pa je na kraju po nas morao doći kombi“, kaže Lepir.

Dušan je poznat kao veliki rekreativac i već godinama je jedan od najstarijih učesnika planinarskih pohoda na Motajicu, marša „Stazom egzodusa“ na Vozući i biciklijade koja se održava od Srpca do manastira Osovica. Uz to je i iskusan lovac i ima na desetine trofeja od kojih je u potkrovlju kuće napravio lovački muzej.

Vremešni Srpčanin prepoznatljiv je i kao vrstan majstor a za protekle tri decenije napravio je preko 500 eksponata od drveta sa motovima ljudi, životinja i raznih predmeta. Najnoviji rad koji je zaokupirao pažnju javnosti je figura Novaka Đokovića koju izrađuje u prirodnoj veličini a završetak se očekuje do početka oktobra. Figura je visoka oko 212 centimetara i teška preko 100 kilograma.