Neplansko gomilanje i upravljanje javnom rasvjetom u Republici Srpskoj sve više košta lokalne zajednice i njene građane. To pokazuje i zbirni račun za potrošenu struju u prošloj godini koji iznosi rekordnih 11,8 miliona maraka. Struka upozorava kako se u ovoj oblasti pod hitno mora zavesti red, jer troškovi iz godine u godinu rastu, dok se sa druge strane gotovo ništa ne radi na uspostavljanju efikasnog sistema upravljanja.

Prema zvaničnim podacima, na javnim površinama u Srpskoj je zaključno sa prošlom godinom sijalo 144.000 rasvjetnih tijela. U odnosu na 2016. godinu, taj broj se povećao za 23,5 hiljade ili procentualno 20 odsto.

Gledano po dužini postavljene rasvjete, do kraja 2019. godine osvijetljeno je ukupno 4.000 kilometara puteva i ulica ili 330 kilometara više u odnosu na četiri godine ranije.

Najviše sijalica postavljeno u predizbornoj godini

Zanimljivo, najveći porast broja rasvjetnih tijela, po godinama zabilježen je u izbornoj 2018. godini. Tada je za rekonstrukciju postojeće i izgradnju nove mreže potrošeno oko tri miliona maraka i ugrađeno 16,5 hiljada novih rasvjetnih tijela.

Kako se povećao broj osvjetljenih bandera, rasli su i troškovi za struju u prošloj godini i to za 13 odsto u odnosu na 2016.

Ovom problematikom bavila se Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske.

Njihov zaključak je da lokalne samouprave nisu stvorile potrebne pretpostavke za efikasano upravljanje javnom rasvjetom, koje bi bilo u funkciji smanjenja troškova javne rasvjete i povećanja njene funkcionalnosti.

„U upravljanju javnom rasvjetom nije, u dovoljnoj mjeri, uspostavljen efikasan sistem koji bi omogućio povećanje funkcionalnosti i smanjenje troškova javne rasvjete. Posmatrani period karakteriše rast potrošnje i troškova električne energije, kao i porast ukupnih izdataka za javnu rasvjetu uz istovremeno širenje mreže javne rasvjete“, navode revizori u svom zaključku.

„Svjetlo gori a baba se češlja“

Iz njihovog istraživanja se može vidjeti da veliki dio opština i gradova ne brine što imaju sve veće troškove za rasvjetu.

Naime, tek osam lokalnih samouprava je provelo modernizaciju kompletne mreže javne rasvjete, ili njenog većeg dijela, u smislu zamjene postojećih ili ugradnje novih energetski efikasnijih rasvjetnih tijela, dok ostale opštine i gradovi uglavnom nisu uradili ništa.

Rijetki koji su se odlučili na modernizaciju, sad izdvajaju znatno manje novca za javnu rasvjetu, te stotine hiljada maraka mogu preusmjeriti u druge projekte korisne za građane.

Kompletan tekst pročitajte na portalu CAPITAL: