Dostojan život mnogi sanjaju: Prosječna plata dovoljna tek za hranu i prevoz

Građanima koji zarađuju prosječnu platu kada plate odlazak, povratak sa posla i hranu ostane manje od 400 maraka za sve ostale troškove. Oni koji imaju porodice koje izdržavaju vode pravu bitku za opstanak, a ni oni koji finansijski izdržavaju samo sebe nisu u mnogo zavidnoj poziciji.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je u junu ove godine prosječna plata u Srpskoj iznosila 1.157 maraka.

- Nominalno je veća za 4,7 odsto, a realno za 3,6 odsto u odnosu na maj. U odnosu na jun 2021.godine, prosječna neto plata nominalno veća za 16.4 odsto,a a realno za 1,8 odsto – naveli su iz zavoda.

Ovo znači da prosječan radnik u Srpskoj sedmično zaradi 289,25 koje treba pažljivo da rasporedi kako bi preživio sedmicu. Izračunali smo koliko jedna zaposlena osobi koja živi sama u svom stanu dnevno izdvaja samo za hranu i prevoz, uz pretpostavku da jede tri obroka dnevno i da svu hranu priprema sam.

Doručak

-Dva jajeta (0.30 KMx2) 0,6 KM

-Čaša jogurta 0,7 KM

-50 grama kravljeg sira 0,5 KM

-Dvije kifle (0.60 KM x 2) 1,2 KM

-Šoljica kafe 1,8 KM

Ukupno: 4,8 KM

Ručak

-supa iz kesice za jednu osobu 0,9 KM

-300 grama junećeg buta 6 KM

-salata (krastavac, paradajz) 1,2 KM

-200 grama pire krompira 0,6 KM

-kafa/čaj 1,8 KM

Cijena ručka 10,5 KM

Užina

-200 grama voća (breskve) je 0,7 KM     

Večera

-300 grama fileti oslić 3,8 KM

-vezicu blitve 1KM  

-parče peciva 0,8 KM

-Kolač 3 KM

Ukupno: 8,6 KM

Ova cifra ne podrazumijeva cijenu začina, ulja, vode, niti struje koja bi bila potrošena za pripremu ove hrane. Ukupno za ove obroke prema ovim podacima, svaki dan je potrebno izdvojiti oko 24,6 KM, što je na sedmičnom nivou 172.2 KM.

Ukoliko računamo da u prosjeku radnici do posla imaju 4-5 kilometara, te da auto gradske vožnje prosječno troši osam litara na sto kilometara, vozačima i „dizelaša“ i „benzinca“, da odu i da se vrate s posla, treba nešto više od 2.5 KM svaki dan.

Ukoliko pretpostavimo da ova osoba ne provede cijeli vikend u kući, toliko troši goriva i za vrijeme vikenda. Dakle, na prevoz „otpada“ sedmično oko 17,5 KM. Od ukupne prosječne plate za sve ostale troškove, u koje spadaju računi, lijekovi, proizvodi za ličnu higijenu, odjeća, obuća, u nekim slučajevima stanarina ostaje 398 KM.

Radnik koji zarađuje prosječnu platu u Srpskoj po ovoj računici, teško nađe novac za večere u restoranima, izlaske, putovanja, izlete, kulturne događaje.

Ekonomista Zoran Pavlović istakao je za naš portal da se građani u ovakvim finansijkim situacijama prvo odriču skupe hrane, te da se snalaze tako što dio hrane dobijaju iz bašta sa sela i vikendica.

- Na kraju prestanu da plaćaju komunalne naknade. U ovim uslovima u BiH se očigledno ne može živjeti samo od jednog posla - zaključuje Pavlović. Savjetovao je da građani počnu sa sopstvenom proizvodnjom hrane u baštama.

Banjolučanka Dragana Tomašević koja zarađuje oko 1.000 KM mjesečno, kaže za naš portal da je svaki mjesec „u minusu“, a da joj je sve osim hrane, „higijene“ i goriva luksuz.

- Muž i ja radimo oboje i imamo jedno dijete, ali svejedno jedva premostimo mjesec. O putovanjima ni ne razmišljam, maksimalno ekonomišem šta god da kupujem i opet jedva preguramo mjesec. Koliko je sve poskupilo najviše osjetim kada se vratim iz kupovine i vidim kako sam malo namirnica kupila za recimo 100 maraka - ističe ona. Dodaje da se maskimalno trudi da kupuje što više voća, ali da nekada kupuje voćke na komad, što ranije nije nikada radila.

Banjolučanka Milica S. kaže da je njena plata nešto malo iznad prosječne, ali da kada plati stanarinu, gorivo i hranu praktično jedva izgura mjesec.

- Sve štedim, izlasci su mi postali luksuz. Cijene kirija i računa su mi neki trošak koji i mogu da izguram, ali poskupljenje hrane je nenormalno. Svi govore da se u ovoj krizi treba nešto para uštediti, ali ne znam kako. Odavno ne jedem nigdje van kuće, a zbog ušteda sam između ostalog prestala da uplaćujem treninge – rekla je ona za naš portal. Istakla je da joj nije jasno kako radnici koji rade za minimalac uopšte „preguraju“ mjesec.

T. Bubnjević