Dok su ne tako davno tamni oblaci dima gušili gradoveu više nije interesantno u Brazilu jer su dijelovi Amazona gorjeli dotad neviđenom brzinom, svijet je reagovao s ogorčenjem. Tih nekoliko sedmica u avgustu sve oči su bile uprte u Brazil i tamošnju vlast u iščekivanju šta će uraditi. Dva mjeseca poslije požara se rijetki sjećaju.

BBC upozorava da bi ovaj problem, koji nije nestao, mogao biti gori nego kada su izbili prvi požari.

Vatra u dijelovima Amazonske prašume u avgustu je bila na vrhuncu. Tada je zabilježeno na hiljade pojedinačnih požara, odnosno trostruko više nego u istom periodu prethodne godine.

Šumski požari izbijaju u Amazonu tokom sušne sezone, u julu i oktobru. Mogu biti prouzrokovani prirodno – udarima groma, ali ove godine većinu su izazvali poljoprivrednici i drvosječe čisteći zemlju za usjeve i ispašu.

Ovo je važno jer je Amazon najveća prašuma na svijetu i vitalno skladište ugljenika koje usporava tempo globalnog zagrijavanja.

Svijet je u avgustu reagovao burno. U mnogim gradovima organizovani su protesti, poslata upozorenja o finansijskim kaznama, a stigle su osude politike zaštite okoliša brazilskog predsjednika Žaira Bolsonara.

On je krajem avgusta rasporedio vojsku u Amazonu i naredio 60-dnevnu zabranu paljenja vatre za čišćenje zemljišta. Te mjere su imale efekta – broj požara se uskoro smanjio za trećinu, a tempo pojavljivanja novih je usporen. Kada počne sezona kiša očekuje se još veće poboljšanje stanja na terenu.

Ipak, postoje znaci da je situacija gora nego što se čini. Izgaranje prašume nije najveći problem već ogromno krčenje šume.

– Smanjen je nivo spaljivanja, ali ne i nivo krčenja šume. Do kraja augusta većina deforestacije planirane za ovu godinu već je okončana – kaže Ane Alensar iz neprofitnog instituta za istraživanje životne sredine Amazona – IPAM.

Brazilska satelitska agencija prikupila je podatke koji ukazuju da je ove godine očišćeno najmanje 7 747 kvadratnih kilometara Amazonske prašume na području Brazila.

Alensar vjeruje da je ovaj broj barem za 30 procenata veći i kaže da je ova godina najgora po obimu krčenja šume od 2008.

Osim toga, problem se prebacio i na širi prostor. Drugačija, ali jednako problematična situacija odvija se u krhkoj regiji na jugu – savani Kerado, koju WWF naziva jednim od najugroženijih ekosistema na planeti. Tamo se proteklog mjeseca desilo više požara nego u Amazonu.

Kerado je jedno od područja s najviše bioraznolikosti na svijetu, oko 40 odsto životinjskih i biljnih vrsta koje se ne mogu naći nigdje drugo na planeti. Ali, prema podacima stručnjaka, polovina šuma, močvara i travnjaka već je izgubljena, većinom u nastojanjima da se napravi više mjesta za uzgoj soje.