Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Bijele poklade, praznik kada se na trpezi nalazi "bijela" hrana, traži se oproštaj grijehova, ali se i priprema za Veliki post. Danas mrsite, a od sutra na post.

Srpska pravoslavna crkva danas slavi svetu mučenicu Agatiju i svetog Polievkta, odnosno Bijele poklade.

Smatralo se da u period velikog posta treba ući bez grijeha, pa su poklade dan za praštanje i veselje. Zato je najzastupljeniji običaj da se na današnji dan opraštaju svađe i uvrede.

Prema narodnom običaju, djeca obilaze roditelje, nose im na dar flašu pića i razne poklone.

Zet obavezno obilazi punca, punicu, kuma i starog svata i traži oprost da može časno da započne post. Kada uđe u kuću, ljubi ruku puncu i govori:

"Oprosti dedo", a punac mu odgovara: "Neka ti je prosto sinko".

U domaćinstvima se tradicionalno priprema bogata mrsna gozba, naročito bijeli mrs po kome je ovaj praznik dobio ime. Veselje traje do ponoći, a u ponoć nastupa post.

Na Kosovu se po selima maskiraju i igraju igru koja se zove "mačka".

U Podrinju se igraju "lubačke" i "pauka", i to samo mlađi dječaci, obučeni kao junaci, okićeni oružjem.

U Pčinji na današnji dan naprave velike gomile slame na sred sela, i zapale ih. Ta vatra se naziva krleštica.

U takovskim selima se maskiraju u pripremljene maske od papira, koje nakite zubima od pasulja ili kukuruza, brkovima od vune.

Obično po trojica obilaze kuće, igraju kolo, rvu se, govore izvještačeno i "plaše" malu djecu, koja ciče od veselja kad ih ovi pojure. Kad se pokladari umore, sakupe se svi na jedno mjesto, gdje se igre i takmičenja nastavljaju.

U Velikoj Plani predveče pale vatre od šaše, i samo za taj dan izgrade neku vrstu vrteške na kojoj momci vrte djevojke.

Nekada se ova nedjelja u srpskim selima oko Smedereva obilježavala prolaskom maskiranih povorki koje su pjevale, dok bi ih seljani nekad darivali mesom, slaninom, kolačima, ali najčešće jajima.

Učesnici povorke bi najčešće predstavljali vesele svatove koji pjevaju uz smijeh i šalu. To bi po pravilu bili seoski mladići, a ređe i djevojke.

Slični običaji postoje među Srbima u Popovom polju u Hercegovini i u Vojvodini. Tamo sela obilaze povorke "mečkara", što su po licima nagaravljeni muškarci odjeveni u stara i pocijepana odijela.

Inače, poklade su narodni praznik rasprostranjen u Evropi i Americi. Njegovi korijeni su paganski i vezani za obilježavanje kulta Sunca i dolaska proljeća.

Poklade se obično smatraju za vrijeme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i proslavama pod maskama, poznatim kao karneval.

Dan poslije Bijelih poklada, za pravoslavne vjernike počinje prva nedjelja posta. Višenedeljni veliki Vaskršnji ili Časni post završava se praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista – Vaskrsom.

Čuvajte se "zlih sila"

Narodna vjerovanja su povezivala period poklada sa povećanom opasnošću od zlih sila i vještica, od kojih se narod štitio na simbolične načine, recimo bijelim lukom ili paljenjem obrednih vatri. Na Bijele poklade je postojao običaj da se gata, naročito pomoću jaja.