Pred Haškim tribunalom počelo je izricanje presude nekadašnjem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, kojem general prisustvuje i pored veoma lošeg zdravstvenog stanja.

Predsjedavajući sudskog vijeća Haškog tribunala Alfons Ori počeo je sa sažetim čitanjem presude komandantu Mladiću, navodeći da će na kraju biti dostupna kompletna presuda.
Ori je rekao da je general Ratko Mladić optužen za, kako je naveo, dvije tačke genocida, pet za zločine protiv čovječnosti i četiri za kršenje prava i običaja ratovanja.

Beogradski advokat Toma Fila izjavio je da je Haškom tribunalu važno da nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske general Ratko Mladić bude "deset odsto živ" za vrijeme izricanja kazne koju su naumili da mu daju, a onda "idućeg minuta može da umre".

Fila smatra da su srpski ljekari svjesno spriječeni da utvrde istinu o Mladićevom zdravstvenom stanju, odnosno tome da nije sposoban za izricanje presude.

"Suština je bila u tome da žele da prikriju njegovo zdravstveno stanje i da ga do dana presude koliko-toliko održe u životu da bi mu izrekli doživotnu zatvorsku kaznu. To će uraditi i pored činjenice da on očigledno nije sposoban da prati suđenje", rekao je Fila za "Glas Srpske".

Tužilaštvo i odbrana iznosili su završne riječi od 5. do 15. decembra 2016. godine. Današnje izricanje presude biće možda najposećenije u istoriji Tribunala. Najavljuje se da bi moglo da bude i preko 300 novinara, istraživača, predstavnika nevladinog sektora i pravnika.

Tužilaštvo ima visoka očekivanja od poslednje prvostepene presude Haškog tribunala, s obzirom na to da je njegovo zatvaranje najavljeno za 21. decembar.

General Ratko Mladić uhapšen je u Srbiji i izručen Hagu u maju 2011. godine, a suđenje mu je počelo u maju 2012. godine.

Bez obzira na podijeljenost javnosti o tome da li je Mladić kriv ili nije, prevladava stav da narodi u BiH, kakva god sudska odluka bila, moraju nastaviti živjeti zajedno - prihvatiti je i krenuti dalje.

Milorad Dodik, predsjednik RS, izjavio je da je Mladić veoma profesionalno i patriotski obavljao svoju dužnost te da će se u slučaju negativne presude Haškog tribunala samo ojačati mit o njemu. Naglasio je da, s obzirom na sve do sada viđeno protiv Srba u Hagu, svi imaju osjećaj povodom današnje presude Mladiću.

"Ali, bez obzira na to, Ratko Mladić ostaje legenda u srpskom narodu, čovjek koji je svoje profesionalne i ljudske sposobnosti dao u funkciju odbrane slobode srpskog naroda, gdje god on bio", rekao je Dodik i istakao da je Mladić komandovao Vojskom RS, koja je branila slobodu ovog naroda i učinila da bude stvorena RS.

Željka Cvijanović, predsjednik Vlade RS, smatra da Haški tribunal donosi tipske, političke presude, koje su sinhronizovane na nivou međunarodnog, ali i pravosuđa na nivou BiH, s ciljem da pokažu da su "jedni samo crni, a jedni samo bijeli".

"Tu nema nikakvih dilema i nikome nije teško da to prepozna. Nisam optimista, znajući koja je matrica na sceni", rekla je Cvijanovićeva, ocjenjujući da je Haški tribunal međunarodna prevara.

Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova RS, očekuje da će presuda Mladiću biti nepravedna, ali da će general zauvijek biti srpski heroj i da srpski narod nikada neće zaboraviti šta je uradio za RS.

"On je bio naš general i komandant i takvog ćemo ga pamtiti", kaže Lukač.

Na Sokocu je počeo skup podrške generalu Ratku Mladiću povodom izricanja presude u Haškom tribunalu i organizovan je javni prenoz suđenja.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu ili Haški tribunal je ad hok sud, osnovan Rezolucijom 827 Savjeta bezbjednosti UN 25. maja 1993. godine.

Stvarna nadležnost suda je da sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti, povrede Ženevskih konvencija iz 1949. godine i dopunskih protokola, povrede zakona i običaja ratovanja. Ovaj sud može da sudi jedino pojedincima, ali ne i organizacijama ili vladama.

Nadležnost Haškog tribunala isključivo je ograničena na krivično gonjenje osoba koje su počinile teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava po osnovu individualne krivične odgovornosti.

Zaključno sa 15. novembrom ove godine, pred Haškim tribunalom je optuženo 127 lica za počinjena djela ratnog zločina koja su teritorijalno povezana sa prostorom BiH u periodu od 1992. do 1995. godine.

Od toga broja, 90 optuženih su Srbi (70,8 odsto), 28 Hrvati (22,1 odsto) i devet Bošnjaka (7,1 odsto). Od ukupnog broja optuženih, za njih 106 postupak je okončan, dok se protiv 11 lica postupak još vodi (tri lica su u prvostepenom, a osam u drugostepenim postupcima).

Agencije/Nezavisne novine/Glas Srpske