Banjalučki Gorštak: Priča o pivu, snovima i istrajnosti

Kada je neko pun entuzijazma, pozitivne energije, a odlikuje ga i gorštačka upornost i zna šta hoće u životu, onda on obično i ostvari svoje snove.

Jedan od onih kojima je to pošlo za rukom je i Nikola Galić iz Banjaluke, koji je na porodičnom imanju u selu Jakupovci otvorio malu zanatsku pivaru, dajući joj simbolično ime – Gorštak.

Kako ističe, čvrsto vjeruje u ono što je započeo, te se nijednog trenutka nije dvoumio da uloži gotovo sve što ima kako bi svoju ideju i realizovao. Dugo je eksperimentsao, proučavao stručnu literaturu, putovao i obilazio slične male porodične pivare. Priznaje da mu nije bilo lako, ali i da se na greškama svakodnevno učio.

“Prvom kuvanju su prethodili mjeseci proučavanja razne literature, iščitavanja internet foruma posvećenih zanatskom i kućnom pivarstvu, probavanja različitih kraft, odnosno zanatskih piva, posjeta drugim pivarima… Kada sam nakon svega toga konačno napravio svoje prvo pivo i probao ga, istog momenta sam znao da je to ono što želim da radim“, kaže Nikola koji je inače muzičar i profesor engleskog jezika bez ijednog radnog dana u tom poslu.

Ubrzo je počeo sa kreiranjem raznih receptura koje je vremenom usavršavao.

U ljeto 2016. godine odlučuje da pokrene crowdfunding kampanju za prikupljanje dijela sredstava za opremanje svoje male pivare. Na ovaj način, prateći reakcije javnosti, želio je da provjeri da li se nalazi na pravom putu. Ističe kako je naišao na ogromnu podršku od medija, poznatih i nepoznatih ljudi.

“Ovom prilikom skupljeno je dovoljno sredstava za jedan fermentor što mi je mnogo značilo i beskrajno sam zahvalan svima koji su učestvovali, ali najveći dobitak bio je taj što je ogroman broj ljudi na taj način čuo za ime Gorštak“, naglašava Nikola, te dodaje kako je nakon dvije godine pravljenja piva u kućnim uslovima odlučio da proda i stan, te da i ovaj novac uloži u pokretanje sopstvene male zanatske pivare.

Trud i njegova gorštačka upornost doveli su ga do cilja.

On danas u svom malom pogonu proizvodi četiri vrste piva: Blonde, Pale ale, Hoppy Wheat i Brown ale. Pivo je simbolično nazvao Gorštak. Kako je objasnio to je na jedan način omaž njegovim djedovima, koji su rođeni u gorštačkim krajevima, obroncima Manjače i Kozare, a koji su radili vrijedno i živjeli skromno, od svoga rada, ne želeći ništa što im ne pripada. Drugi motiv za ovakvo ime krije se u njegovoj zaljubljenosti u prirodu.

“Jako volim prirodu i Gorštak se lako nametnuo kao naziv, jer simboliše taj sklad sa prirodom, ali i svima oko sebe. U središtu samog grba su mač i hrast – mač kao simbol borbe i opstanka, neodustajanja od svojih principa, a hrast kao simbol nade i života, sveto drvo koje je neodvojivi dio našeg i paganskog i hrišćanskog naslijeđa”, objasnio je Nikola.

Ime na etiketi je ispisano ćirilicom, jer kako smatra ovaj nesuđeni profesor engleskog jezika, koga je sudbika odvela u sasvim drugom pravcu, svako treba da njeguje i čuva svoju kulturnu baštinu. Kako je naglasio, ćirilica je neodvojivi dio identiteta srpskog naroda, ali je istovremeno i jedno od najsavršenijih pisama na svijetu, ako ne i najsavršenije – jedan znak, jedan glas. To je, prema njegovom mišljenju, nešto čime možemo da se ponosimo.

A Nikola ima svo pravo da bude ponosan i na svoje pivo, ali i na sve što je do sada učinio.

Kada su u pitanju razlike između zanatskog (kraft) piva, kao što je Gorštak, i uobičajenog industrijskog one su velike, kategoričan je on. Prema njegovim riječima, zanatska piva krasi veliko bogatstvo ukusa, aroma, stilova i svako pivo predstavlja lični pečat pivara koji ga je napravio. Koriste se u pravilu samo prirodne sirovine, bez vještačkih dodataka, za razliku od industrijskih piva.

“U industrijskoj proizvodnji često se teži se profitu na uštrb kvaliteta. To ćete dobiti tako što ćete nerijetko koristiti manje kvalitetnu jeftinu sirovinu i njene manjkavosti nadomjestiti vještačkim dodacima poput aroma, stabilizatora, enzima, konzervansa i slično. Pored toga u procesu pasterizacije i filtracije iz industijskog piva se gube skoro sve hranljive materije, dok je kod zanatskih piva sasvim suprotno. U jednom nefiltriranom i nepasterizovanom zanatskom pivu vi dobijate pravi mali obrok sa svim hranljivim materijama i vitaminima iz sirovina tako da je kvalitet nesporno na strani zanatskih piva.

U proizvodnji zanatskih piva koriste se najkvalitetnije prirodne sirovine i to je jedan od razloga i za njegovu višu cijenu”, kaže ovaj mladi preduzetnik iz Banjaluke ističući kako vrijeme zanatskog pivarstva polako, ali sigurno dolazi i u naše krajeve.

(magazin-monet.com)

Tagovi: